PATRICIA
PROBAVNI SUSTAV
Tijelo moramo redovito opskrbljivati hranjivim tvarima, i to iz nekoliko razloga. „Hranjive tvari grade molekule koje su potrebne za nova tjelesna tkiva u toku rasta. Opskrba hranjivim tvarima potrebna je i za zamjenu starih, istrošenih tkiva." Naše tijelo treba hranjive tvari kao što su glukoza, ali i drugi šećeri jer oni daju energiju za kemijske reakcije (tzv. metabolitičkih reakcija) koje se svakodnevno odvijaju u tijelu. „Tijelo dobiva hranjive tvari od hrane koju jedemo prilikom njena prolaza kroz probavni sustav. Probavni sustav se sastoji od probavnog trakta i od probavnih žlijezda." Probavni trakt je ustvari duga cijev (od usta do čmara). „Probavne žlijezde, jetra i gušterača proizvode razne kemijske spojeve koji su potrebni za razgradnju komadića hrane što ih gutamo. Probavni trakt i probavne žlijezde djeluju zajedno kao sistem čija je funkcija primanje hrane i njena razgradnja na sitne dijelove (molekule) koji se mogu apsorbirati u krvotok."[2]
Usta
Probava „započinje usnom šupljinom gdje sjekutići odgrizaju komade hrane, a pretkutnjaci i kutnjaci zatim ih drobe i melju u male komade." Mliječni zubi kod djetetapočinju rasti od šestog mjeseca do druge godine života. „Prema nekim podatcima, jedna od 2000 beba rađa se s već izniknulim zubom. Prvo niču sjekutići u donjoj, a zatim u gornjoj čeljusti. Ima ih ukupno 20. Nakon sedme godine sve mliječne zube zamijene 32 trajna zuba. Žvakanje omogućuju čeljusni mišići. Pri spajanju sjekutića oni uzrokuju silu od 240 N, odnosno pri spajanju kutnjaka od 860 N. U usnu šupljinu šest žlijezda slinovnica izlučuje slinu koja omekšava hranu. Dnevno izlučujemo oko 1.5 litru sline. Ona u svom sastavu sadrži probavni enzim za razgradnju ugljikohidrata. Hranu sa slinom miješa jezik."[1]
„Slina “podmazuje” hranu i time olakšava žvakanje i gutanje. Jezik pomiče hranu po ustima i pridržava je prilikom žvakanja, a zatim je oblikuje u loptu (bolus) i odgurava u stražnji dio usta, pripremljenu za gutanje."[2]
Na slici možete vidjeti usta odraslog čovjeka.
Ždrijelo i jednjak
„Hrana pri gutanju prolazi kroz ždrijelo do jednjaka." Jednjak je cijev koji je dugaćak oko 25 cm. Povezuje probavni sustav od ždrijela do želuca. „Hrana putuje pomoću stezanja mišića valovito (peristaltikom) da bi prošla kroz cijelu probavnu cijev. Proces peristaltike u probavnoj cijevi ponavlja se više puta. Na kraju jednjaka se nalazi sfinkter, prstenasti mišić koji spriječava povratak hrane iz želuca u jednjak. Prilikom prolaska hrane kroz jednjak se opušta da bi zalogaj ušao u želudac, a nakon toga se steže i time spriječava regurgitaciju (povratak hrane iz želuca u jednjak)"[3]
Slika prikazuje jednjak (istaknut crvenom bojom).
Želudac
„Kod novorođenčeta je želudac mišićna vreća veličine limuna. Odrasla osoba ima volumen želuca 1 200 - 1 500 cm3 . Duljina mu je oko 25 cm, a širina iznosi 10 - 20 cm." Kod nekih ljudi može dosegnuti obujam od 8 litara. Obujam ovisi koliko hrane jedemo. „Žlijezde koje čine stijenku želuca izlučuju probavne sokove (oko 1.5 litru dnevno), a među njima i solnu kiselinu. To je jaka kiselina koja razgrađuje hranu, ali ne i želudac jer ga štiti sluz koju izlučuju mišićne stijenke. S 50 godina većina ljudi izlučuje samo 15% količine klorovodične kiseline koju je izlučivalo s 25 godina. Kada se želudac napuni hranom, svakih 20 sekundi dolazi do miješanja njegova sadržaja." U prosjeku hrana se u želucu zadržava 4 sata nakon obroka.[1]
Slika gore prikazuje želudac.
Tanko crijevo
„Na želudac se nastavlja tanko crijevo." Nakon pete godine života tanko crijevo dugo je između 5 i 6 m i ima promjer od 3 cm. Dvanaesnik se naziva početak tankog crijeva jer dužinom odgovara duljini dvanaest palca. Probavni sokovi jetre i gušterače se ulijevaju u tanko crijevo.[1]
Lijevo možete vidjeti tanko crijevo.
Jetra i žučni mjehur
Jetra se smatra najvećom žlijezdom u našem tijelu. Može biti teška 1 500 g. „Sastoji se od 2 režnja od kojih je desni 6 puta veći od lijevog." Ima sposobnost regeneracije. Ako dvije trećine jetre odrežemo, preostali se dio obnavlja. „Neposredno ispod jetre nalazi se žučni mjehur, kruškasta vrećica duga otprilike 75 mm." U žučnom mjehuru se pohranjuje žuč koju izlučuje jetra. Žuč se izlučuje u tanko crijevo poslije obroka i pomaže probaviti masti. „Kako bi neutralizirala kiseli sadržaj želuca, u tanko crijevo gušterača izlučuje lužnati probavni sok."[1]
Slika prikazuje jetru i žučni mjehur.
Debelo crijevo
„Na tanko crijevo nastavlja se debelo crijevo." Debelo crijevo kod odraslog čovjeka može biti dugačko 2 m i promjera 5 - 8 cm. „Ovdje se apsorbira voda iz neprobavljivih ostataka." Na kraju, probavni sustav završava crijevnim otvorom.[1]
Na slici lijevo možete vidjeti debelo crijevo.
Zanimljivosti o probavnom sustavu
„Probavne kiseline u želucu su dovoljno jake da rastvore cink. Srećom, stanice u sluznici želuca se obnavljaju dovoljno brzo da kiseline nemaju vremena da ga rastvore."[4]
„Svi znamo da svaki čovjek posjeduje unikatan otisak prsta, ali činjenica je da posjedujemo i unikatan otisak jezika."[4]
„Nije potrebna gravitacija da bi se hrana spustila do želuca. Veći dio posla zapravo odrade mišići u jednjaku koji se stežu i opuštaju i tako guraju hranu prema dolje."[5]
„Površina tankog crijeva je golema. Ono je dugo oko 7 metara i promjera 2,5 cm. Na temelju ovih brojki lako se preračuna da mu je površina oko 0,6 kvaratnih metara, ali - iznenađenje - zbog nekoliko različitih faktora, tanko crijevo se razvlači do površine od nevjerojatnih 250 kvadratnih metara!"[5]
„Kruljenje želuca može vas uhvatiti bilo kada, ne samo kad ste gladni. Taj zvuk nastaje zbog peristaltike u želucu i tankom crijevu. Samo što, kada je želudac prazan, nema što zaglušiti taj zvuk pa je kruljenje želuca, kad ste gladni, puno glasnije nego inače."[5]
Slika prikazuje ograne probavnog sustava.
Literatura
Car H.(2011./2012.). LJUDSKO TIJELO I PROBAVA. Dostupno: 3.6.2017. na http://hrcak.srce.hr/97543
zdravstveni.com (2017.) Probavni Sustav. Dostupno: 3.6.2017. na http://www.zdravstveni.com/zdravlje/probava-i-ishrana/probavni-sustav/
wikipedia.org (2017.) Ljudska probava. Dostupno: 3.6.2017. na https://hr.wikipedia.org/wiki/Ljudska_probava
pixelizam.com (2017.)30 NEVJEROVATNIH ČINJENICA O LJUDSKOM TIJELU. Dostupno: 3.6.2017. na http://pixelizam.com/30-nevjerovatnih-cinjenica-o-ljudskom-tijelu/
dnevnik.hr (2017.) 7 činjenica o vašem probavnom sustavu koje će vas iznenaditi (2013.). Dostupno: 3.6.2017. na http://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/sedam-manje-poznatih-stvari-o-ljudskom-probavnom-sustavu---305945.html